Analiza
Zlato 27% svetskih rezervi: evro pao na treće mesto
Godišnji ECB izveštaj: zlato drži 27% svetskih rezervi, obveznice 22%, evro tek 15%. Šta prevaga zlata znači za cenu zlata i investiciono zlato u Srbiji.

Godišnji ECB izveštaj: zlato drži 27% svetskih rezervi, obveznice 22%, evro tek 15%. Šta prevaga zlata znači za cenu zlata i investiciono zlato u Srbiji.
Kada je evro pušten u opticaj 1. januara 1999, prodavan je kao budućnost: jedna valuta koja će ukinuti kursne trzavice unutar jedinstvenog tržišta i povezati kontinent u jedan ekonomski blok. A u ambicijama njegovih arhitekata stajalo je i više od toga — da izraste u prvu ozbiljnu protivtežu dolaru posle Drugog svetskog rata.
Prošle nedelje Evropska centralna banka objavila je godišnji izveštaj o međunarodnoj ulozi evra, uz ocenu da se otvara prostor da evro „ojača svoju globalnu privlačnost”. Izveštaj ističe da je evro i dalje druga najkorišćenija valuta sveta i druga po zastupljenosti u rezervama — odmah iza dolara.
Ključna reč je: valuta. Jer kada se pogleda cela slika rezervi, na prvom mestu više nije nijedna valuta. Na prvom mestu je zlato.
Šta tačno piše u izveštaju
Po vrednosti, zlato je u 2025. postalo najveća pojedinačna rezervna imovina sveta — čini oko 27% zvaničnih deviznih rezervi država i centralnih banaka. Američke državne obveznice pale su na drugo mesto sa oko 22%, a evro na treće, sa oko 15%.
| Rezervna imovina | Udeo u svetskim rezervama (2025) |
|---|---|
| Zlato | ≈27% |
| Američke državne obveznice | ≈22% |
| Evro | ≈15% |
Metal koji ne nosi kamatu i ne isplaćuje prinos sada je najveći deo svetskih rezervi — sa oko 20% samo godinu ranije. Putanja je još rečitija: pre svega nekoliko godina zlato i evro bili su praktično izjednačeni, oko 16%. Otvaranje te razlike — 27% naspram 15% za manje od tri godine — opisali smo detaljno u analizi zlato iznad američkih obveznica, prvi put od 1996.
Svet beži od dolara — ali ne u evro
Diversifikacija od dolara je stvarna. Centralne banke godinama tiho smanjuju dolarsku izloženost i traže sigurnije mesto za nacionalnu štednju. Ali podaci pokazuju da to mesto nije evro.
Izveštaj kao protivargument navodi rekordnu godinu međunarodnog zaduživanja u evrima. To je, međutim, merilo koliko se u evrima pozajmljuje, a ne koliko se u njima čuva vrednost — a globalni dug obara rekorde u svim valutama, pa je rekordna gomila evro-obveznica pre simptom vremena nego dokaz poverenja. Slično je i sa prvim mestom evra na tržištu zelenih i održivih obveznica: i to je prvenstvo u zaduživanju.
Test rezervne valute nije koliko sveta u njoj pozajmljuje, nego koliko sveta u njoj štedi. Po tom testu, svet je 2025. glasao — za metal koji nije ničija obaveza. Zašto poverenje u fiat valute slabi, i šta je zamrzavanje rezervi 2022. promenilo u računici nesvrstanih država, razložili smo u tekstovima o sankcijama, SWIFT-u i zlatu i riziku druge strane.
Ko je kupovao zlato u 2025.
Centralne banke dodale su oko 850 tona fizičkog zlata u 2025 — blago usporavanje u odnosu na rekordni tempo prethodne dve godine, ali i dalje treća najviša godišnja količina ikada, i to kupljena po najvišim cenama u istoriji.
| Kupac | 2025. godina |
|---|---|
| Sve centralne banke | ≈850 tona (treća najviša godina ikada) |
| Narodna banka Poljske | 102 tone → ukupno 550 tona (najavljen cilj: 700) |
| Slede | Kina, Turska, Indija |
Predvodnica je bila Poljska, koja cilj od 700 tona obrazlaže razlozima nacionalne bezbednosti — obrazac koji smo opisali u analizi Poljska i Kina kao predvodnici kupovine. Širi kontekst višegodišnje akumulacije, koja od 2022. teče dvostruko brže od proseka prethodne decenije, dat je u tekstu centralne banke kupuju zlato rekordno. Istovremeno, sve više banaka svoje zlato i fizički vraća u domaće trezore — o tome u analizi povratka zlatnih rezervi kući.
Najveći kupac u jednom trenutku nije bio država
Za deo 2025. najveći pojedinačni kupac zlata na planeti nije bila država, nego Tether — kompanija koja izdaje najveći dolarski stablecoin na svetu. U trećem kvartalu kupila je više zlata nego bilo koja centralna banka, a do kraja januara 2026. držala je oko 148 tona, vrednih oko 22 milijarde dolara. To je dovoljno za top 30 svetskih držalaca zlata — ispred Australije i Južne Koreje.
Ironija je teško previdiva: kompanija čiji je proizvod digitalni dolar svoje rezerve gradi u fizičkom metalu. I privatni izdavaoci novca, ne samo države, biraju čuvara vrednosti koji ne zavisi ni od jedne vlade. To je isti raskorak između papirnog potraživanja i fizičkog poseda koji smo razložili u analizi selidbe zlata iz papira u fizičko.
Matematika sledećih pet procenata
Zlato koje su centralne banke kupile od 2022. postavilo je temelj cene koja se do vrhunca početkom 2026. gotovo utrostručila. A i to je bila tek umerena preraspodela iz dolara.
Svetske devizne rezerve premašuju deset biliona dolara. Preusmeravanje od samo još 5% značilo bi preko 500 milijardi dolara nove tražnje za zlatom — otprilike koliko po današnjim cenama vredi cela godišnja svetska proizvodnja iz rudnika. Tražnja tog reda veličine ne može se namiriti iz tekuće ponude bez posledica po cenu. U tome je suština teze: dedolarizacija je spora, ali njen jedini prirodni korisnik — jer nijedna valuta ne može da zameni dolar — jeste zlato. Dugu istorijsku liniju tog procesa opisali smo u studiji povratak istorije: zlato, dolar i monetarna budućnost, a scenario u kome blokovi grade alternativu u tekstu o BRIKS-u i dedolarizaciji.
Šta to znači za srpskog investitora
Za domaćeg čitaoca ovde postoje tri praktične tačke.
Prvo, cena zlata. Cena zlata u Srbiji izvedena je iz svetske spot cene (referentne svetske cene) i kursa — preračun preko kursne liste. Institucionalna tražnja koja drži svetsku cenu drži, dakle, i dinarsku. Ko prati makro monitor, video je da se iza dnevnih oscilacija krije stabilna struktura kupaca koji ne prodaju.
Drugo, evro u štednji. Većina domaće štednje sedi u evrima. Podatak da je i sam evro pao ispod zlata u svetskim rezervama nije razlog za paniku, ali jeste podsetnik da ni druga valuta sveta nije imuna na eroziju kupovne moći — o čemu govori i naša analiza zlata naspram državnih obveznica, kao i pregled odnosa države prema zlatu naspram štednje građana u papiru. Evropska monetarna budućnost, uključujući digitalni evro, ima i svoju stranu za držaoce gotovine — vodič je u tekstu o digitalnom evru i fizičkom zlatu.
Treće, investiciono zlato. Logika centralne banke — imovina bez kreditnog rizika, koja ne zavisi ni od čije obaveze — skalira se na pojedinca kroz fizičko investiciono zlato. To nije preporuka za trenutak kupovine nego opis uloge: sigurno utočište i diverzifikacija, ne špekulacija. Ko želi da razume ponudu i troškove pre bilo kakve odluke, može krenuti od pregleda kupovine zlata.
Šta dalje pratiti
Tri signala vrede više od naslova: godišnja dinamika kupovine centralnih banaka (ostaje li iznad 850–1.000 tona), udeo zlata naspram evra i obveznica u sledećem izveštaju o rezervama, i tempo akumulacije privatnih institucionalnih kupaca poput izdavalaca stablecoina. Sve to, uz aktuelnu cenu zlata, pratimo kontinuirano.
Izvori
-
Evropska centralna banka — godišnji izveštaj o međunarodnoj ulozi evra (jun 2026, podaci za 2025) — udeo zlata ≈27%, američkih obveznica ≈22%, evra ≈15% u zvaničnim svetskim rezervama.
-
World Gold Council (WGC) — kupovine centralnih banaka ≈850 tona u 2025 (treća najviša godina); Narodna banka Poljske 102 tone (ukupno 550, cilj 700), slede Kina, Turska, Indija.
-
Jefferies / agregacioni izveštaji (Coindesk, februar 2026) — Tether ≈148 tona zlata (~22 milijarde dolara) do kraja januara 2026, top 30 svetskih držalaca, ispred Australije i Južne Koreje.
-
MMF / ECB — svetske devizne rezerve preko deset biliona dolara; procena efekta preusmeravanja 5% na tražnju.
Pročitali ste — koliko razmišljate da uložite u zlato?
Izaberite raspon — to je prvo pitanje upitnika. Savetnik Zlatnog Standarda (Beograd, Novi Sad, Niš) šalje konkretan predlog gramaže i formata u roku od 24 sata radnim danima.
Raspon, ne tačan iznos. Ne tražimo podatke o računima ni iznose štednje.
Često postavljana pitanja
Prema godišnjem izveštaju Evropske centralne banke o međunarodnoj ulozi evra, zlato čini oko 27% zvaničnih svetskih rezervi — više od američkih državnih obveznica (oko 22%) i više nego dvostruko od evra (oko 15%). Godinu ranije udeo zlata bio je oko 20%.
Da, donedavno. Pre svega nekoliko godina zlato i evro bili su praktično izjednačeni, oko 16% rezervi. Od tada je zlato skočilo na 27%, dok je evro skliznuo na oko 15% — razlika se otvorila za manje od tri godine.
Centralne banke ukupno su dodale oko 850 tona — treću najvišu godišnju količinu ikada zabeleženu. Najveći pojedinačni kupac bila je Narodna banka Poljske sa 102 tone (ukupno 550 tona, uz najavljen cilj od 700 tona), a slede Kina, Turska i Indija.
Tether je izdavač najvećeg dolarskog stablecoina na svetu. Do kraja januara 2026. nagomilao je oko 148 tona zlata, vrednih oko 22 milijarde dolara — dovoljno za top 30 svetskih držalaca, ispred Australije i Južne Koreje. Metal drži kao rezervu za svoje digitalne tokene.
Svetske devizne rezerve premašuju deset biliona dolara, pa bi preusmeravanje od samo 5% značilo preko 500 milijardi dolara nove tražnje — otprilike vrednost celokupne godišnje svetske proizvodnje zlata iz rudnika. Zato struktura tražnje daje dugoročni oslonac ceni zlata.
Cena zlata u Srbiji izvedena je iz svetske spot cene i kursa, pa institucionalna tražnja koja podupire svetsku cenu podupire i domaću. Logika centralnih banaka — imovina bez rizika druge strane — ista je logika zbog koje pojedinac drži fizičko investiciono zlato.
Korisno? Podelite članak:
Pratite redovno?
Dodaj Zlato.ai kao željeni izvor na GoogluNe dozvoli da marketing diktira tvoju štednju
Prati realne cene zlata u RSD i uporedi ponude trgovaca pre kupovine — brojke, ne marketing.

Zlato.ai istraživački tim
Ekspert za plemenite metale i finansijsku edukaciju
Tim posvećen analitici tržišta zlata, transparentnosti cena i edukaciji investitora u Srbiji. Objektivne, proverene informacije za informisane odluke.
O autorima i izvorima
📚 Expertise (Stručnost)
Sadržaj na Zlato.ai je kreiran od strane tima sa ekspertizom u oblasti finansija, investicija i tržišta plemenitih metala. Naša analiza i vodiči su bazirani na dugogodišnjem iskustvu u praćenju tržišta zlata i investicijama u Srbiji.
🏆 Experience (Iskustvo)
Naša platforma pruža real-time podatke o cenama zlata od 2024. godine, sa kontinuiranim praćenjem tržišta i ažuriranjem informacija. Naši vodiči i analize su bazirani na praksi i iskustvu investitora u Srbiji.
✓ Authoritativeness (Autoritet)
Zlato.ai je prepoznata platforma za informacije o cenama zlata u Srbiji, sa referencama i linkovima ka relevantnim izvorima. Naša metodologija i izvori podataka su transparentni i dostupni za pregled.
🔒 Trustworthiness (Pouzdanost)
Sve informacije na našem sajtu su pažljivo proverene i bazirane na pouzdanim izvorima. Naša platforma koristi podatke sa MetalpriceAPI, London Bullion Market Association (LBMA), i drugih priznatih izvora. Ažuriranja se vrše automatski, a naša metodologija je transparentna i dostupna.
Možda vas zanima
AI balon i cena zlata: šta zlato radi kada balon pukne
Istoričar balona Edvard Čenselor tvrdi da ih buši skuplji novac. Četiri epizode od 1989: akcije od −25 do −63 %, zlato od −16 do +25 %. Šta je drugačije 2026.
Zlato kao poklon za dete i cena grama: r/finansije, oktobar 2026
Zlato je u oktobru 2026. palo ispod 4.000 dolara, a na r/finansije ga kupuju kao poklon za decu, gram po gram. Koliko to košta: devet pitanja sa brojkama.
S&P 500 ili zlato: šta je 10.000 dolara donelo više od 2000. do danas
Jednokratno ulaganje od 10.000 $ u pet različitih godina, praćeno do 23. oktobra 2026: S&P 500 sa dividendama i bez njih naspram zlata, pre i posle poreza za rezidenta Srbije.
Povezano sa temom
AI balon i cena zlata: šta zlato radi kada balon pukne
Istoričar balona Edvard Čenselor tvrdi da ih buši skuplji novac. Četiri epizode od 1989: akcije od −25 do −63 %, zlato od −16 do +25 %. Šta je drugačije 2026.
Zlato kao poklon za dete i cena grama: r/finansije, oktobar 2026
Zlato je u oktobru 2026. palo ispod 4.000 dolara, a na r/finansije ga kupuju kao poklon za decu, gram po gram. Koliko to košta: devet pitanja sa brojkama.
S&P 500 ili zlato: šta je 10.000 dolara donelo više od 2000. do danas
Jednokratno ulaganje od 10.000 $ u pet različitih godina, praćeno do 23. oktobra 2026: S&P 500 sa dividendama i bez njih naspram zlata, pre i posle poreza za rezidenta Srbije.
Inflacija ubrzava, zlato pada: da li tržište potcenjuje problem sa kojim se suočava Fed?
Tri američka izveštaja o inflaciji u tri dana, proizvođačke cene +1,3 % — a zlato u minusu. Zašto visoki realni prinosi obaraju zlato i zašto granica slobode Feda može to da preokrene.
LBMA anketa: prosek nije cena. Analitičari se slažu oko razloga, ne oko broja
Šesnaest analitičara LBMA vidi zlato na 4.500 dolara krajem 2026, ali raspon ide od 3.450 do 5.800. Zašto prosek ne vredi kao nalog za kupovinu i kako se kupuje raspon.
Džudi Šelton ulazi u Trezor SAD: da li se Amerika sprema da revalorizuje zlato?
Najpoznatija američka zagovornica zlata postala je savetnica ministra finansija Besenta. Šta znači revalorizacija 261,5 miliona unci knjiženih po 42,22 dolara i šta su obveznice otkupljive u zlatu.
Poslednje ažuriranje: